A moglo je početi i 1992…

Jugoslavija je zadnji put na Eurosongu nastupila 1992. i zauzela 13. mjesto. Te je godine i Hrvatska poslala pjesmu putem izbora zvanog „Crovizija“, a trebala je nastupiti grupa Magazin s pjesmom „Aleluja“. Kako je Jugoslavija imala status punopravnog člana EBU-a sve do kraja lipnja 1992., a Hrvatska tada još nije bila punopravni član, EBU odbija hrvatsku prijavu. Jugoslaviji zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu članstvo nije obnovljeno (uslijedila je i diskvalifikacija s Europskog nogometnog prvenstva), a Hrvatska je u međuvremenu primljena u punopravno članstvo. Time započinju pripreme za Hrvatski televizijski festival.
 


Prvi HTF se održao u Opatiji 1993. godine. U show programu su nastupili svi bivši jugoslavenski predstavnici koji su dolazili iz Hrvatske, a show je vodila Sanja Doležal koja je i sama otpjevala pjesmu „Ja sam za ples“. Te večeri smo posljednji put vidjeli nastup Tomislava Ivčića koji nedugo nakon DORE poginuo u stravičnoj automobilskoj nesreći.

Glasanje je bio kao na nekadašnjoj Jugoviziji: 1, 2, 3, 5 i 7 bodova, a prvi pobjednik je bila grupa Put (zahvaljujući Varaždinskom studiju). Za plasman na Eurosong prvo smo trebali proći kvalifikacije koje su se održale u Ljubljani, da bismo zatim zamalo bili diskvalificirani jer pjesma sadrži previše engleskih riječi. Kako bi se to izbjeglo, naknadno je dodana još jedna strofa pjesme na Hrvatskom jeziku. To je zasad bio jedini put da je Hrvatska na kladionici bila 1. Na kraju smo završili 15.

1994. godine pobijedio je Tony Cetinski, a već su tada počela nagađanja o namještanju rezultata u koje je posumnjao Đani Maršan koji je osvojio drugo mjesto.

1995. na čelo HTF-a dolazi Ksenija Urličić (uskoro postaje i glavna urednica Zabavnog programa HTV-a) koja mijenja naziv festivala u DORA (nazvanoj po skladateljici Dori Pejačević). Vrhunac glasanja 1995. je bila 0 bodova za Magazin i to upravo od splitskog studija (Magazin je tada pobijedio), a najveći hit te Dore postat će Mineina bubblegum pjesma „Good  boy“.

Scena koju ćemo pamtiti iz 1996. godine svakako je požar koji se pojavio prilikom proglašenja Maje Blagdan pobjednicom i to u prijenosu uživo. Možda i najčudnija stvar s tom pjesmom je bio njen plasman: u polufinalu Eurosonga tek 19., a u finalu četvrta! Te godine se pojavljuju Divasice koje su na glasanju jedva bile desete da bi na kraju pjesma „Sexy cool“ bila proglašena hitom godine (možemo li uočiti da članovi žirija u TV studijima diljem Hrvatske i nisu baš dobro glazbeno procijenili ovu pjesmu? Možemo!). Drugo mjesto osvojila je tada nepoznata Jelena Rozga.

1997. vodila se bitka prsa o prsa između grupe E.N.I i Petra Graše, a možda je najbolji komentar o pobjedniku izrekla Ksenija Urličić rekavši da Hrvatska ne može stalno slati balade i da treba poslati veselu pjesmu na Eurosong (neki u toj izjavi naslućuju upute tko bi trebao biti pobjednik). Djevojke iz kasnije vrlo popularne grupe E.N.I. jedva su se dokopale 17. mjesta što će dugo vremena biti najlošiji rezultat Hrvatske  na Eurosongu.

1998. i 1999. nije bilo previše dileme tko su pobjednici – Danijela i Doris suvereno su zavladale pozornicom. Gledatelji su najviše komentirali Nikitinu „Kraljicu noći“ koja je kombinirala dio Mozartove „Kraljice noći“ i pop pjesmu. Kasnije se Nikita svojim impresivnim glasom proslavila ulogama u rock operama i mjuziklima.

Goran Karan je pobijedio na Dori 2000. iako se dobivao dojam da je vodstvo projekta navijalo za grupu „Cronika“ (Magazin) i pjesmu „Hrvatska rapsodija“.

2001. je tada trudna Vanna pobijedila s pjesmom „Strune ljubavi“. Pjesmu su prije toga odbile Josipa Lisac i Doris Dragović koja je nevoljko otpjevala demo verziju pjesme. Na kraju je Vanna bila tek deseta na Eurosongu, a uslijedio je i pomalo bizaran komentar Tončija Huljića da bismo pobijedili samo da je Vanna rodila na pozornici.  

 

2002. je konkurenciju pomela Vesna Pisarović u bijeloj haljini. Izraelci su bili oduševljeni nastupom za koji su rekli da je pobjednički. No upravo je taj Vesnin dominantan ženski stav uplašio HTV koji naručuje englesku verziju, preuređuje pjesmu i na kraju na Eurosongu Hrvatska zauzima 11. mjesto.

2003. je konačno trebala biti godina Nine Badrić s pjesmom „Čarobno jutro“, ali gledatelji odabiru Claudiu Beni s njenim jedinom velikim hitom „Više nisam tvoja“.

2004. na Dori pobjedu odnosi Ivan Mikulić. Srebro tada osvaja mlada i nepoznata Andrea Šušnjara, kasnije pjevačica Magazina.

2005. se sreća osmjehnula i Borisu Novkoviću koji odlazi na Eurosong s dojmljivom pjesmom „Vukovi umiru sami“ iako neki tvrde da bi možda i bolji rezultat postigao Magazinov teatralni „Nazaret“ koji je na DORI bio drugi. Prvi puta TV gledatelji mogu izravno telefonski odlučiti pobjednika – mogli smo i prije, ali je to bilo preoblikovano u bodove, ovaj put se išlo izravno: tko dobije više telefonskih poziva u superfinalu je pobjednik.

Kada se na popisu izvođača DORE 2006. pojavila Severina, svi drugi kao da su pali u drugi plan i prije nego smo čuli pjesme. „Moja štikla“ izazvala je mnoge rasprave na glazbenoj sceni ali ipak – bila je to 14. pjesma koja je Hrvatsku predstavila na Eurosongu, a zauzela je 12. mjesto.

Jedan od skandala DORE zbio se 2007. kada je kao prva rezerva bila pjesma „Moj svijet“ Danijele Pintarić. Ivana Banfić odbija nastupiti radi neslaganja s pravilima DORE te na njeno mjesto dolazi upravo Danijela Pintarić. Zanimljivo, isti žiri koji ju je odbio na glavnom natječaju, na DORI joj je dodijelio 3. mjesto!

Najviše nastupa na DORI imaju Jelena Rozga (kao solist ili dio grupe Magazin), a od pjevača Jacques Houdek koji je na kraju i išao na Eurosong 2017.

Kako se glasalo?

1993. i 1994. je glasalo 11 gradova širom Hrvatske kao na nekadašnjoj Jugoviziji: 1, 2, 3, 5 i 7 bodova. No već 1995. se mijenja sustav i glasa kao na Eurosongu – bodovima 1-8, 10 i 12, a uključene su sve županije (odnosno glavni gradovi svih županija – 20 gradova). Svi su čekali glasove Zagreba, koji je uvijek zadnji glasao, a ti su glasovi uvijek odudarali od ostataka Lijepe naše.

1998. mijenja se sustav glasanja pa na DORI glasa i žiri (u 20 gradova) i gledatelji, ali kao poseban, 21. žiri, te je njihov TOP 10 pretvoren u bodove.

1999. DORA seli u Zagreb, a 2001. se opet mijenja sustav glasanja – televoting u 5 regija.

2003. se uvode polufinala, a 2004. glasanje SMS-om. Također su bila uvedena pravila da ako 2 pjesme ostvare jednak broj bodova pobjednik je onaj koji je dobio više od žirija.

Posljednja prava DORA se održala 2010.

2011. to je bio reality show u kojem se prijavilo više od 150 kandidata od kojih su odabrana 24 kojima je slijedila eliminacija kroz više emisija i opet je žiri imao prednost u glasovima. Želja žirija je bila Darija Kinzer s pjesmom „Lahore“, dok su gledatelji dali prednost Jacquesu Houdeku i pjesmi „Stotinama godina“ (koja je kasnije postala jedan od najvećih hitova te godine).

DORA se nakon nekolicine pogrešnih uredničkih i programskih odluka ukida,  što se objašnjava problemom financiranja i gledanosti. Nakon toga HTV interno bira izvođača i pjesmu za Eurosong sve do 2019. kada se DORA, najavljuju, vraća u velikom stilu pod uredničkim vodstvom Uršule Tolj koja svojim entuzijazmom obećava!



Uočite li neke pogreške ili jednostavno znate neku zanimljivost vezanu uz jednu od DORA, svakako nam javite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Autorski tekst na ovoj stranici i ne odražava stav Udruge Eurofest Hrvatska.

ŽELITE POSTATI ČLAN / ČLANICA EUROFEST HRVATSKE?

Želite li postati dijelom članstva Eurofest Hrvatske, pošaljite e-mail na: secretary@ogaecroatia.com
U povratnom mailu vam šaljemo sve što trebate znati...
Za simboličnu godišnju članarinu obećajemo pregršt dobre zabave i mogućnosti koje vam puža članstvo u udruzi Eurofest Hrvatska!

KONTAKT

EUROFEST HRVATSKA
Mikulići 78b
10000 ZAGREB

info@ogaecroatia.com

Free business joomla templates